Странице

Добродошли на страницу посвећену идеји хришћанске демократије.

уторак, 20. фебруар 2018.

Sledeća demohrišćanska kancelarka?

Generalni sekretar CDU Peter Tauber povlači se sa funkcije – stranku tako čeka nova rokada. Favoritkinja je premijerka Sarske oblasti Anegret Kramp-Karenbauer kojoj se daju dobre šanse da bude sledeća kancelarka.

 default 
Kramp-Karenbauer je žena od poverenja kancelarke


Peter Tauber (43), generalni sekretar Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u odlasku, pre par godina važio je za mladu nadu stranke. Pozicija genseka – ključna za organizaciju stranačkog života – mogla je za njega da bude odskočna daska. Uostalom, i kancelarka Angela Merkel je pre dolaska na čelo stranke bila na ovoj funkciji.
CDU-Generalsekretär Peter Tauber legt Ämter nieder Peter Tauber

Sudeći prema glasnim kritikama iz sopstvenih redova, ali i značajnom padu Demohrišćana na izborima u septembru, Tauber se nije dobro snašao na funkciji. Posebno su ga na zub uzeli konzervativni krugovi u stranci koji mu nisu oprostili zalaganje za homoseksualne brakove ili zakon o doseljenicima. Bio je viđen i kao nespretna produžena ruka kancelarke koja među tvrdolinijašima u CDU takođe važi za previše „levu“.

Tokom vikenda je objavljeno da će Tauber napustiti funkciju odmah premda mu mandat traje do decembra. On ovaj korak objašnjava ličnim razlozima. Prošlog decembra je javnost saznala da se Tauber borio sa teškom bolešću creva zbog čega ga sada čeka duža rehabilitacija. Prema izveštajima medija, on će ostati savezni poslanik.

Iz Sarbrikena u Berlin

Stranku Angele Merkel tako čeka rokada na važnoj funkciji usred muka oko sastavljanja nove vladajuće koalicije. Pod optužbama da je previše mlako pregovarala sa Socijaldemokratama te da im je nepotrebno prepustila važno Ministarstvo finansija, Merkelova je pristala da ministarstva koja pripadaju CDU popuni i mlađom gardom svojih kritičara. O koalicionom ugovoru i o njenom izboru ministara odlučiće stranački kongres sledećeg ponedeljka (26.februar).

Landtagswahl Saarland Annegret Kramp-Karrenbauer Ubedljivo pobedila na pokrajinskim izborima u Sarskoj

Na tom kongresu će 1.001 delegat odlučiti i o nasledniku Petera Taubera na mestu generalnog sekretara. Prema informacijama javnog servisa ARD i lista Zidojče cajtung, na to će mesto doći Anegret Kramp-Karenbauer (55), premijerka malene Sarske pokrajine. Time bi ona – posle Merkelove – postala tek druga žena na toj funkciji u istoriji partije.

Još nije jasno da li bi funkciju preuzela odmah ili bi se ipak čekalo da Tauberu istekne mandat. U svakom slučaju, njeno preseljenje u politički Berlin gotovo izvesno podrazumeva napuštanje premijerske funkcije u Sarbrikenu.

Kramp-Karenbauer važi za ženu od poverenja kancelarke i jednu od najozbiljnijih kandidatkinja za njenu naslednicu. Krajem marta je odnela veliku pobedu nad „levim blokom“ u Sarskoj. Ponešto iznenađujuće, CDU je na pokrajinskim izborima uzeo 41 odsto glasova i tako sprečio da SPD (29,5 odsto) i Levica (13) dođu do većine. Sarskom je nastavila da vlada Velika koalicija.

Dobre šanse za kancelarsku fotelju

Agencija dpa prenosi da je brza reakcija Merkelove i izbor sarske premijerke na važnu stranačku funkciju reakcija na kritike u sopstvenoj stranci. Jedna od zamerki na račun kancelarke je što je do sada oklevala da „izabere“ naslednika ili naslednicu koji će povesti stranku u sledeću izbornu borbu, najkasnije 2021. godine. Smatra se da Anegret Kramp-Karenbauer ima dobre šanse da bude sledeća kancelarka.

Izvor:  
http://www.dw.com/sr/slede%C4%87a-demohri%C5%A1%C4%87anska-kancelarka/a-42640494

среда, 07. фебруар 2018.

Poljska uvela zakon koji zabranjuje rad nedjeljom

Novi zakon, koji stupa na snagu u ožujku, trebao bi omogućiti poljskim obiteljima da provode više vremena zajedno te da radnicima u trgovinama daju malo više odmora.
Konzervativna poljska vlada te trgovački sindikat Solidarnost, zajednički su izradili novi prijedlog zakona kojeg je potpisao predsjednik Duda. Očekuje se kako će mnogi zapadnjački trgovački lanci prosvjedovati protiv ove odluke, budući da se upravo tijekom vikenda ostvaruje i najveći profit.
Od 1. ožujka, trgovine i tržnice biti će zatvorene dvije nedjelje u mjesecu, a od iduće godine samo će jedna nedjelja biti radna. Počevši sa 2020., sve nedjelje biti će neradne, uz nekoliko iznimaka – tjedni koji prethode Božiću, te za male nezavisne obrtnike.
Političko vodstvo pohvalilo je novi zakon navodeći kako će roditeljima dopustiti da provedu više vremena s djecom, ali i više odmora.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki izjavio je: „Ne želimo da Poljaci najduže rade, želimo da rade efikasno za pristojnu plaću.
Želimo da provedu više vremena sa svojim obiteljima, uz njihove voljene… to je cilj naše strategije razvoja.
Zakon je usvojen u parlamentu još u studenom prošle godine, a predsjednikov potpis potvrdio je njegovo stupanje na snagu.

Preuzeto sa stranice: http://tribun.hr/poljska-vlada-uvodi-zakon-ce-zabraniti-rad-nedjeljom/

уторак, 06. фебруар 2018.

Kršćanske vrjednote staviti u prvi plan političkoga djelovanja

EUROPSKI KRŠĆANSKI ANALITIČAR LEO VAN DOESBURG O IZAZOVIMA ŽIVLJENJA VJERE Kršćanske vrjednote staviti u prvi plan političkoga djelovanja


 Leo van Doesburg
 Snimio: I. Tašev | Leo van Doesburg


Prije 13 godina skupina kršćana okupila se i prepoznala trenutak za uspostavljanje političke grupacije – skupine članova nacionalnih parlamenata, Europskoga parlamenta i političkih stranaka – koji će podržavati kršćanske vrjednote poput zaštite života od začeća do prirodne smrti, obitelj temeljenu na braku između jednoga muškarca i jedne žene, slobodu vjeroispovijesti, borbu protiv trgovanja ljudima, ali i razvoj poduzetništva, posebice malih i srednjih poduzetnika te obiteljskih gospodarstava. Među inicijatorima toga okupljanja, iz kojega je izrastao Europski kršćanski politički pokret (ECPM), bio je i Nizozemac Leo van Doesburg, direktor za europske poslove u tom pokretu. Diplomirao je ekonomiju i međunarodni menadžment u Rotterdamu te nekoliko godina bio zaposlen u poslovnom sektoru prije nego što se u Bruxellesu počeo baviti europskom politikom. Održava tečajeve o kršćanskoj demokraciji, obiteljskim vrijednostima, ljudskom dostojanstvu, miru i pomirenju, a jedan od takvih tečajeva održao je nedavno i u Hrvatskoj. 
Za promicanje kršćanskih vrijednosti
Što je područje rada Europskoga kršćanskoga političkoga pokreta? Koji je glavni cilj djelovanja Vaše organizacije, imate li već nekih postignutih rezultata?
VAN DOESBURG: Godine 2005. mnoge su se nove članice pridružile Europskoj uniji i osjećao se sve snažniji pritisak sekularista, a glas kršćana u obrani spomenutih vrijednosti bio je sve tiši i tiši. Odlučili smo zato uspostaviti Europski kršćanski politički pokret (ECPM), a pet godina kasnije prepoznati smo i od Europskoga parlamenta kao europska politička stranka. Razmišljali smo je li to pravi put, no na kraju smo to prepoznali kao dobar instrument za promicanje kršćanskih vrjednota. Nismo nevladina, nego politička organizacija, a financira nas Europski parlament. Bio je to i temelj pokretanja »think-tank« instituta »Salux«, skupine stručnjaka koji pokušavaju ujediniti nevladine organizacije kako bi razvili nove političke paradigme, nova ekonomska rješenja. Razvili smo koncept uz pomoć kojega se na gospodarskim i ekonomskim forumima razvijaju odnosi i donose nove ideje (»relational thinking«). Osim toga imamo i ogranak mladih Europskoga kršćanskoga političkoga pokreta, a svima nam je isti cilj – rad na kršćanskim vrjednotama. Trenutačno u ECPM-u imamo šest članova Europskoga parlamenta, 43 člana nacionalnih parlamenata u 18 različitih zemalja, od kojih je šest članova Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u odboru za socijalna pitanja, zdravstvo i održivi razvoj te odboru za politička pitanja i demokraciju.
Kršćani kao znak nade
U imenu Vaše organizacije jest riječ Europa. Stari Kontinent suočava se s novim prijetnjama i izazovima. Samo u prošloj godini mnoge su zemlje bile na meti terorističkih napada, pa je tako bilo i u sjedištu Europske unije Bruxellesu. Kakav odgovor u takvim trenutcima mogu i trebaju ponuditi vjernici?
»Sekularisti razbijaju sve strukture zajedništva pa su u mnogim zemljama češće depresije, samoubojstva, osamljenost. Nova ‘religija’ zauzima se za slobodu ‘od’, sekularisti govore da sloboda znači biti oslobođen od svih ograničenja koja mogu zagušiti osobnu autonomiju. Kršćani pak vjeruju u slobodu ‘za’ ljubav Božju i ljubav drugih. To je smisao ispunjenja.«
VAN DOESBURG: Bio sam u Bruxellesu kada se dogodio teroristički napad u srcu Europe, putovao sam prema Europskom parlamentu kada sam dobio vijest o napadu u bruxelleskoj zračnoj luci i postaji podzemne željeznice. No toga sam poslijepodneva otišao na komemoraciju i bio sam među onima koji su se okupljali u znak podrške stradalima na središnjem trgu. U središtu različitih znakova kojima su ljudi izražavali tugu i žaljenje ugledao sam veliki drveni križ. Bilo je to vrijeme uoči Uskrsa. Taj je znak zapravo poruka kršćanima da bi trebali biti znak nade usred očaja, ne smijemo biti ustrašeni, nego prisutnost i znak za druge. Kršćani po svom pozivu u vrijeme terorizma ne smiju očajavati, trebaju donositi nadu, otvoriti se prema ljudima i u tim bolnim trenutcima priopćiti im Božju poruku. To dotiče mnoge ljude. Također, na toj sam komemoraciji vidio brojne ljude islamske vjere koji su također bili u strahu, jer aktivirana bomba ubija i kršćane i muslimane. No osjetio sam u njih i naznaku krivnje. Uvjeren sam da mržnja može biti pobijeđena jedino ljubavlju, bijes može biti pobijeđen jedino oproštenjem – to je ono što mogu učiniti vjernici. To je poruka koju moramo nositi u tim trenutcima.
Od priznanja do redefiniranja udžbenika
Europski se kontinent suočava i s demografskim problemima. Pridonosi li tomu i fleksibilna definicija braka i obitelji koja se zastupa u sve većem broju zemljama? Nakon hrvatskoga referenduma o definiciji braka 2013. godine tim su putom krenule i neke druge zemlje. Kakva je sada situacija u Europi u tom pogledu?
VAN DOESBURG: Problem vezan uz takozvane »istospolne brakove« jest što iz njegova priznavanja proizlaze zaista velike posljedice za institut braka i obitelji. Primjerice u Nizozemskoj su takvi brakovi legalizirani, no potom se javlja pitanje posvajanja djece za takve parove. Nakon toga dolazi rasprava o »multiroditeljstvu«: djeca s lezbijskim roditeljima i prirodnim otcem. I takvi zahtjevi idu sve dalje i dalje… U Nizozemskoj sada vladina državna komisija piše izvještaj o preispitivanju pojma roditeljstva te spominje da se pojam obitelji ne bi smio ograničavati tek na jednoga muškarca, jednu ženu i dijete, na genetski odnos između roditelja i djeteta. Oni smatraju da bi sve obiteljske forme trebale biti prepoznate, pa i tzv. »dugine obitelji« i drugi oblici obitelji. Potom postoji problem školskih udžbenika, pojedinci se zauzimaju za promjenu sadržaja u njima kako se ne bi diskriminirali ostali oblici roditeljstva i obitelji. Potom se javlja problem pri registraciji istospolnih brakova jer se prisiljava one koji rade u gradskim vijećnicama da registriraju partnerstvo i ne omogućuje im se pravo na slobodu savjesti. Ti ljudi koji ne žele vjenčati nekoga prozivaju se »odbijačima« te bivaju stigmatizirani. To se događa i u drugim slučajevima: pritisci pri pravu na slobodu savjesti vide se i kod liječnika koji ne žele činiti pobačaj, a iz Europskoga parlamenta dolaze glasovi da je to njihova dužnost. Sve su to pritisci na kršćane. To je jedan od razloga zbog kojega su se naši zastupnici u Vijeću Europe zauzimali za izvještaj o netoleranciji prema kršćanima u Europi.
Poštovati vjersku slobodu
U tom se izvještaju spominje i pojam »razumne prilagodbe« koji u Hrvatskoj još nije toliko poznat. O kakvom je konceptu riječ, što je njegovo značenje?
VAN DOESBURG: Novi koncept pod nazivom »razumna prilagodba« vrlo je važan za slobodu kršćana. Razumna prilagodba javlja se u direktivama i zakonima Europske unije i obično je usmjerena na jednakost pri zapošljavanju jer ne dopušta diskriminaciju. Primjerice, osobe s invaliditetom ne smiju biti diskriminirane zbog svojega invaliditeta, nego je nužno učiniti prikladnu preinaku koja nije neprimjereno opterećenje i koja osigurava uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima.
»Kršćanski je poziv da u vrijeme terorizma ne smiju očajavati, trebaju donositi nadu, otvoriti se prema ljudima i u tim bolnim trenutcima. Uvjeren sam da mržnja može biti pobijeđena jedino ljubavlju, bijes može biti pobijeđen jedino oproštenjem – to je ono što mogu učiniti vjernici.«
Zauzimamo se da se pojam razumne prilagodbe poštuje i u odnosu na vjerska uvjerenja, pa umjesto osoba koje ne mogu ili ne žele registrirati ili vjenčati osobe istoga spola to može učiniti netko drugi. Kršćani se zbog toga ne smiju diskriminirati pri dobivanju posla. Pretprošle je godine u Europskom parlamentu prihvaćena rezolucija o provedbi Direktive o jednakosti pri zapošljavanju u kojoj stoji da razumna prilagodba mora biti prihvaćena i u odnosu na vjerska uvjerenja, kao i nužnost da se prizna temeljno pravo na slobodu savjesti. Vjerska sloboda načelo je koje bi poslodavci trebali poštovati. To je pozitivno iznenađenje, no postoji i druga direktiva koja nije ratificirana, a govori o jednakosti postupanja u odnosu na dobra i usluge. Riječ je o vrlo kontroverznoj odluci i Europski parlament ju je prihvatio, ali ju je Europska komisija blokirala. Ta odredba kaže da ako tko pruža dobra i usluge, nije mu dopušteno diskriminirati. Tako primjerice ako osoba želi promovirati homoseksualne materijale i dođe u kršćansku izdavačku kuću, ona bi joj trebala biti dužna otisnuti tu brošuru ili knjigu. Ako netko dođe pekaru i zatraži da ispeče kruh s natpisom »Isus ne postoji«, on to treba učiniti. Problem je što pritom teret dokaza leži na onom tko je optužen, a ne na onom tko tuži, pa onaj koji se osjeća diskriminiran može tužiti, a tuženik će morati dokazivati nevinost. Njemačka i neke druge zemlje bile su protiv toga, iako je direktiva trebala proći ispod radara.
»Pro-choice« je mit
Poznato je da parlamentarne skupštine mnogih institucija donose izvještaje, rezolucije i druge dokumente koji se zauzimaju za pravo na pobačaj, surogat-majčinstvo, rodnu ideologiju… Koliko je teško zaustaviti takav pritisak?
VAN DOESBURG: U Europskom parlamentu postoji više vrsta propisa, rezolucije nemaju zakonodavnu vrijednost, one predstavljaju određena mišljenja i rabe se za lobiranje oko nekih pitanja, primjerice kroz njih se promovira pobačaj, reproduktivna prava. No tu su i direktive koje, budu li prihvaćene na Europskom vijeću, vrijede za svih 28 zemalja članica i države su dužne uskladiti svoje zakonodavstvo te nemaju drugu mogućnost. U Vijeću Europe pak prihvaćaju se različiti izvještaji i tamo članovi Europskoga kršćanskoga političkoga pokreta vrlo aktivno djeluju i uključeni su u njihovo donošenje. Već sam spomenuo izvještaj o netoleranciji i diskriminaciji kršćana, a ECPM je bio uključen i u izvještaj o prostituciji i ropstvu, protiv prekomjerne seksualizacije djece, prihvaćen s podosta velikom većinom. Sljedeće je pitanje što učiniti nakon donošenja takvih izvješća. Vlade njima dobiju preporuku, a na članovima je parlamenata da pitaju vladu na koji će način usvojiti te odredbe. Bili smo uključeni u izvještaj o slobodi odgoja djece prema vrijednostima roditelja, izvještaj o pravima zaposlenih koji iz istočnih zemalja dolaze u zapadne zemlje. U tom izvještaju spomenut je primjer rumunjskoga romskoga bračnoga para koji je bio zaposlen u Njemačkoj. Žena je zatrudnjela, a šef je inzistirao da učini pobačaj, što je ona odbila učiniti pa joj je poslodavac dodjeljivao teške poslove. Zatražili smo zato zaštitu trudnih žena od pritiska poslodavca. U pogledu pobačaja »pro-choice« lobisti uvijek govore o pravu na izbor, no pitanje je postoji li sloboda izbora ako prijatelji, obitelj i liječnici potiču žene – često ranjive – da učine pobačaj. Uopće se ne govori o tome da nakon pobačaja mnoge žene upadnu u depresiju, žele počiniti samoubojstvo. »Pro-choice« je mit jer, primjerice, ako se osoba nađe u ranjivoj situaciji i pod pritiskom cijeloga društva da je pobačaj najbolje rješenje, onda i nema pravoga izbora.
Stvorene su različite vrste prava
Zastupate ideju da ljudi ne mogu dobiti odgovarajuće odgovore iz političke filozofije koja se usredotočuje samo na pojedinačne slobode i prava pojedinca, promicane dugo godina kroz medije lijevoga spektra. Što smatrate da je nužno promijeniti, koji je put najbolji za politiku?
VAN DOESBURG: Tradicionalno se razumijeva da je liberalni pogled na društvo temeljen na individualnosti, a socijalisti tvrde da se društvo temelji na cijelom sustavu. S kršćanskoga pogleda društvo je temeljeno na zajedništvu, pri čemu je obitelj temelj toga zajedništva.
»Novi koncept pod nazivom »razumna prilagodba« vrlo je važan za slobodu kršćana. Razumna prilagodba javlja se u direktivama i zakonima Europske unije i obično je usmjerena na jednakost pri zapošljavanju jer ne dopušta diskriminaciju. Primjerice, osobe s invaliditetom ne smiju biti diskriminirane zbog svojega invaliditeta, nego je nužno učiniti prikladnu preinaku koja nije neprimjereno opterećenje i koja osigurava uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima.«
Sekularisti razbijaju sve strukture zajedništva pa su u mnogim zemljama češće depresije, samoubojstva, osamljenost. Nova »religija« zauzima se za slobodu »od«, sekularisti govore da sloboda znači biti oslobođen od svih ograničenja koja mogu zagušiti osobnu autonomiju. Kršćani pak vjeruju u slobodu »za« ljubav Božju i ljubav drugih. To je smisao ispunjenja. Važno je zato usredotočiti se na ljudsko dostojanstvo. Individualizam i autonomija idu protiv ljudskoga dostojanstva, posebice se to vidi kod pobačaja, gdje žena želi odlučivati o svojem tijelu, no ne postavlja pitanje o pravu na život nerođenoga djeteta. Smatram da je ključno rješenje razvijati ljudsko dostojanstvo, isticati činjenicu da smo stvoreni na Božju sliku. No kada govorim o ljudskom dostojanstvu, svjestan sam da ljudi i kod tog pojma mijenjaju značenje te ga rabe u različitim kontekstima. No ljudsko dostojanstvo uvijek se tiče osobne odgovornosti prema drugima. Nakon Drugoga svjetskoga rata, kada je Europa bila u ruševinama, univerzalna deklaracija o ljudskim pravima bila je fokusirana na zaštitu slabijih. U ovom trenutku ljudsko dostojanstvo temeljeno je na ljudskim pravima. Stvorene su različite vrste tobožnjih prava: pravo na pobačaj, pravo na eutanaziju… Počinje se mijenjati koncept ljudskoga dostojanstva. Moramo se vratiti na izvorno značenje ljudskoga dostojanstva.
Demokracija prihvaća različitosti
Kakva je uloga vjere u društvu? Je li moguće živjeti i provoditi kršćanska načela u politici? U Hrvatskoj se od vremena do vremena nameće razgovor o sekularnosti, odvojenosti Crkve i države. Koji je Vaš odgovor na te komentare?
VAN DOESBURG: Nema neutralnoga društva, vjerujem u odvojenost Crkve i države, ali ne vjerujem u odvojenost vjere i društva. To bi uvijek trebalo imati na umu. Temeljeći svoje djelovanje na kršćanskim vrijednostima, političar razvija i političke vrijednosti. Temeljeći svoje djelovanje na činjenici da vjerujemo da smo stvoreni na sliku i priliku Božju, dobivamo pokretačku snagu za djelovanje i uključenost u politiku. Postoje mnogi primjeri kada su kršćanske vrjednote stavljene u prvi plan političkoga djelovanja: borba protiv ropstva zasluga je političara kršćanskih vrijednosti Williama Wilberforcea. Vjerujem da kršćani trebaju biti uključeni u politiku. Ako pogledamo Bibliju, možemo vidjeti što to znači biti dobar političar u biblijskom pogledu. Treba imati Josipove pragmatične vještine, Mojsijevu strast, Jošuine strateške vještine, Danijelov integritet, Davidovu vjeru, Salomonovu mudrost, Nehemijine projektne sposobnost, Esterine diplomatske sposobnosti. Svi su oni voditelji i političari u Bibliji. Da nisu bili u toj poziciji, ljudskim rječnikom govoreći, Izraelci bi bili uništeni.
Čuju se i komentari da kršćani žele nametati svoje vrjednote u donošenju državnih zakona. Je li Vam poznat takav argument?
VAN DOESBURG: Sekularisti žele svoje vrijednosti formalizirati kroz zakone pa je pravo pitanje tko zapravo želi nametati svoje vrijednosti u zakonodavne okvire. Sekularisti pokušavaju nametnuti svoju ideologiju. Iako tvrde da su vrlo tolerantni, čim se suoče s onima s kojima ne dijele iste vrijednosti, pokažu drukčije lice, ali demokracija se temelji na poštivanju različitih stajališta – sviđala se ona nekomu ili ne.
Prestati s etiketiranjem
Hrvatska je više desetljeća bila pod komunističkom diktaturom i često u javnom političkom diskursu spomen Katoličke Crkve ima negativno značenje. Kako nadići taj stereotip? Jeste li doživjeli marginalizaciju zbog svojih uvjerenja i kršćanskih načela?
VAN DOESBURG: Na susretu u Europskom parlamentu sa sekularistima razgovarali smo o liječničkom pravu na slobodu savjesti kod pobačaja, no s druge strane sam dobio odgovor: Što imamo razgovarati s desnim ekstremistima, kršćanima? Upitao sam se što možemo učiniti kako bismo kao kršćani bili shvaćeni ozbiljnije u raspravi. Tu nam u pomoć opet dolazi Biblija koja pokazuje kako Isus komunicira. Treba prestati s etiketiranjem, razgovarati o argumentima, naučiti se debatirati. U Svetom pismu toliko je opozicije i debata, naš Gospodin Isus stalno je raspravljao. Može se vidjeti da odgovarajući na njihova pitanja nikada nije nasjedao na zamke onih koji su ga napadali, niti se branio. Ali ljudima koji su zaista bili zainteresirani Isus je posvetio vrijeme, pokušao ih razumjeti i ponuditi im odgovore. Zato mislim da mi kao kršćani često činimo pogrješku: pokušavamo napadati lidere sekularizma, koji nas pokušavaju na smicalice uvući u raspravu, pokušavamo se braniti i obrazlagati, ali oni nisu zainteresirani za to. No Isusov nauk uvijek spominje i suosjećajnost prema drugima.
Kako molitveni doručci ujedinjuju političare?
Bili ste uključeni u organizaciju prvoga molitvenoga doručka u Jeruzalemu prošle godine. Zašto je za Vas, ali i za Vašu grupaciju važno organizirati takva okupljanja koja su se proširila i do Hrvatske?
VAN DOESBURG: Molitva je najvažnija stvar u svakom poslu. Može se raditi naporno, no ako se ne moli, to je kao plivanje protiv struje. Biblijski lik Nehemije, graditelja jeruzalemskih zidina, tek nakon duge molitve otkriva što je po službi i kako ima pristup kralju. I prije negoli je dao odgovor kralju zazivao je Boga te je bio dobar organizator jer je uspio okupiti mnoge izraelske obitelji. Smatram da te dvije stvari – molitva i planiranje – idu zajedno, iako su danas molitvene mreže u krizi. Organizacija molitvenih doručaka počela je pedesetih godina prošloga stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama za vrijeme predsjednika Dwight D. Eisenhowera te okuplja političare različitih stranaka i udruženja kako bi molili za domovinu. Svjedok sam da molitveni doručci ujedinjuju političare jer obično taj događaj organiziraju predsjednik države ili predstavnik parlamenta. Nakon SAD-a molitveni je doručak priređen u Berlinu, u Engleskoj, u Bruxellesu, ali i u Hrvatskoj te se proširio po mnogim zemljama. U Izraelu smo molitveni doručak pokrenuli prošle godine u posebnom trenutku pedesete obljetnice ujedinjenja Jeruzalema. Više stotina političara, predstavnika vjerskih zajednica i nevladina sektora iz 56 zemalja sudjelovalo je u programu, tijekom kojega nas je primio i predsjednik Izraela, posjetili smo Knesset, organizirana je večer slavljenja.
 
Preuzeto sa stranice: https://www.glas-koncila.hr/europski-krscanski-analiticar-leo-van-doesburg-o-izazovima-zivljenja-vjere/
 

Скоро 100 напада на хришћане у Немачкој током 2017. године


Према статистици Савезне полиције, успех немачке политике мултикултуралности доведен је у питање пошто се из статистике види да ова традиционално хришћанска земља више није безбедна за своје вернике. Број криминалних радњи усмерених према хришћанима у Немачкој досегао је 100 случајева прошле године. Ови подаци су сакупљени први пут после неколико ноторних случајева, а на захтев министра унутрашњих послова Томаса Мезијера.

Једно озбиљније убиство и мање телесне повреде и пљачке наведене су у досијеу полиције. Четвртину напада сачињавају скврнављења хришћанских симбола и цркава. Забележен је један случај убиства у баварском месту Пријену на језеру Химзеу у априлу 2017. када је авганистански мигрант избо на смрт Авганистанку која је прихватила хришћанство испред њене деце. Ово је само један од 14 злочина  које су починили избеглице и азиланти. Овај полицијски извештај је изазвао реаговање међу политичарима земље из странке Хришћанске демократске уније којој припада и Ангела Меркел.

Баварски министар унутрашњих послова Јоахим Херман, коментаришући овакве вести из медија, рекао је да „интегрисање у Немачку значи толерисање хришћанске културе ове земље без оно ‘али’...Ако желе да живе овде морају оставити за собом антихришћанска расположења. У супротном, имигранти овде нису добродошли. То није ствар wihove добре воље, већ императивни захтев.“
Извор: ОСР
 http://www.spc.rs/sr/skoro_100_napada_na_hrishtshane_u_nemachkoj_tokom_2017_godine

недеља, 04. фебруар 2018.

Хришћани на молитви испред Парламента Новог Зеланда


 
Стотине хришћана окупило се пред новозеландским Парламентом на молитви поводом одлуке Владе своје земље крајем прошле године да се не спомиње име Исуса Христа у молитви у Парламенту.
Према речима портпарола Владе Новог Зеланда Тревора Маларда, молитва која је спомињала Исуса била је "искључива", јер се односила на хришћанског Бога, а искључивала атеисте и људе других религија. „Обично покушавамо да будем инклузивни, а не ексклузивни. То је разлог зашто смо овако формулисали садашњу молитву“, рекао је он.
„Да бисмо име Исуса Христа вратили у молитву, морали бисмо бити уверени да је Он важан за велику групу Новозеланђана и да тиме нећемо увредити неку другу групу Новозеланђана", рекао је Малард.
Иако су се многи посланици определили за статус кво или за потпуно секуларни приступ, више од 500 људи се окупило на молитви на травњаку испред Парламента.
„Ако молитва не указује на лице коме се молите, то су онда тек неколико речи без значаја“, рекао је министар Алфред Нгаро, који брани улогу хришћанства у новозеландском друштву.
Нгаро и даље карактерише своју земљу као јудео-хришћанску нацију. „Име Исус чини разлику, јер смо ви и ја видели моћ молитве“, рекао је. „Ако данас уклонимо Исуса, шта ће се онда догодити сутра?“
Према речима министра Гордона Коупленда, једнострано уклањање Христа из молитве је "недемократско". Било је разговора међу посланицима о овом питању, али коначна одлука је била у рукама Маларда.
Извор: Bibliatodo Noticias (са шпанског – Инфо служба СПЦ)
 Преузето са странице:
http://www.spc.rs/sr/hrishtshani_na_molitvi_ispred_parlamenta_novog_zelanda

петак, 12. јануар 2018.

Šta će raditi buduća koalicija?


Lideri demohrišćana i socijaldemokrata su nakon maratosnkih pregovora postigli su preliminarni dogovor o formiranju vlade Nemačke. DW je pročešljao dokument oko kojeg su se usaglasili i izdvojio ključne tačke dogovora.
Predsednici tri stranke koje učestvuju u pregovorima usaglasili su zajednički papir i time uspešno okončali takozvanu prvu fazu pregovora, javljaju agencija dpa i magazin Špigel. Angela Merkel (CDU), Horst Zehofer (CSU) i Martin Šulc (SPD) preporučiće svojim strankama da krenu u drugu fazu razgovora u kojoj treba razraditi detalje koalicionog ugovora. Time deluje izvesno da će aktuelna Velika koalicija biti produžena i u narednom mandatu.
Evo ključnih tačaka dogovora:

- reforma zdravstvenog osiguranja prema kojoj će poslodavci ponovo plaćati polovinu osiguranja za zaposlene
- penzije će zakonski biti zagarantovane tako da iznose najmanje 48 odsto prosečne plate, što je današnji nivo 
- neće biti povećanja poreskih stopa što je ranije tražio SPD. Građani će plaćati za 0,3 odsto bruto-plate manje plaćati osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Solidarni doprinos za istok Nemačke biće smanjen za deset milijardi evra ukupno i to postepeno, do 2021. godine 
- izbeglice iz građanskih ratova koje u uživaju zaštitu u Nemačkoj moći će ponovo da dovedu svoje porodice, ali tako da u zemlju po tom osnovu dolazi najviše 1.000 ljudi mesečno. Ukupan broj izbeglica ne sme preći 180.000 do 220.000 godišnje 
- planirana je izgradnja 1,5 miliona stanova javnim novcem
- zapošljavanje dodatnih 15.000 policajaca, polovina od tog broja u nadležnosti pokrajina
- zapošljavanje dodatnih 8.000 negovatelja starih lica
- dečiji dodatak se podiže za 25 evra tokom mandata Vlade
- jačanje EU pre svega kroz saradnju sa Francuskom na jačanju evra. Proširenje EU se ne pominje eksplicitno.
Funkcionerka SPD Dorote Ber je potvrdila da je papir formulisan. U međuvremenu su mediji preneli ceo dokument od 28 stranica i adresira sve važne teme oko kojih su poslednjih dana vođeni mukotrpni pregovori. Poslednji sastanak koji je počeo u četvrtak trajao je oko 20 sati, sve do petka do 8:40 ujutru.
Po onome što je procurelo do medija, najveća energija je na kraju uložena da se razni dogovoreni projekti buduće vladajuće koalicije svedu u finansijski prihvatljive okvire. Procenjuje se da će Vlada – nakon raspoređivanja budžeta na redovne izdatke i ranije preuzete obaveze – imati manevarski prostor od 45 milijardi evra za naredne četiri godine, što se može zahvaliti masnom suficitu nemačkog budžeta.
Navodno su dogovorene mere i želje koalicionih partnera tražile oko sto milijardi, te su šefovi stranaka morali da nađu kompromis i otpišu deo projekata. Među skupljim poduhvatima je razgovarano o investicijama u obrazovanje, uvođenju solidarne penzije, podršci lokalnim samoupravama. Demohrišćani insistiraju na takozvanoj crnoj nuli, to jest da nemački budžet ne sme nijedne godine beležiti deficit te da se ukupni dugovi moraju smanjivati.
Zavisi od SPD
Ranije je postalo poznato da su socijaldemokrate, nakon najslabijeg izbornog rezultata u istoriji, već napravile određene ustupke demohrišćanima po pitanju zaštite klime i izbegličke politike. Ostalo je veliko pitanje šta će SPD tražiti za uzvrat, o čemu je DW u četvrtak detaljno pisao.
Poljuljani lider socijaldemokrata Martin Šulc morao je u okviru svoje stranke da pristane na visoke prepreke za formiranje nove Velike koalicije. Tako će 21. januara delegati SPD odlučiti da li će se ući u drugu fazu razgovora čemu se protive omladina stranke i pojedini pokrajinski odbori. Tek ako do finalnog dogovora dođe, o svemu će na unutarpartijskom referendumu odlučiti preko 430.000 članova SPD.
U taboru dve demohrišćanske stranke nema takvih dilema, tako da se sada pre svega gleda u pravcu socijaldemokrata.

 Izvor: http://www.dw.com/sr/%C5%A1ta-%C4%87e-raditi-budu%C4%87a-koalicija/a-42120747


Duga noć u Berlinu




Pregovori Demohrišćana i Socijaldemokrata ulaze u ključnu fazu. SPD je već progutao krupne žabe, ali je izvesno da će nešto tražiti zauzvrat. Za Angelu Merkel postoje samo dva putića – opet kancelarka ili penzionerka.


Već je zvonilo na uzbunu. Jer ishod izbora za Bundestag bio je poznat još 24. septembra u tačno 18:05, a nemačka je javnost navikla da posle ritualnog natezanja od nekoliko nedelja dobije novu koalicionu Vladu.

No evo nas dobrano u januaru, nakon meseci koje su pojeli inaćenje, kalkulacije i zaludni pregovori Demohrišćana, Liberala i Zelenih o takozvanoj Jamajka-koaliciji. Ta je kombinacija živopisnih boja u međuvremenu otpisana i ostalo je na nemačkim Socijaldemokratama da, uprkos najslabijem rezultatu u istoriji, još jednom uskoče na mesto „mlađeg referenta“ Angele Merkel.

Sada su pregovori o nastavku takozvane Velike koalicije u „ciljnoj ravnini“, uveravaju političari Hrišćansko-demokratske unije i Socijaldemokratske partije Nemačke koji učestvuju u pregovorima. Razgovori su doduše još uvek u sondažnoj fazi gde se ispituje teren pre nego što se prione na mukotrpno sastavljanje koalicionog ugovora gde svaka reč, zarez i sintagma mogu biti predmet nadgornjavanja. Pa ipak, izgleda da više niko nema dilemu da će se dve gigantske stranke nemačke političke scene – obe posrnule – na kraju dogovoriti.

„Debeli balvani“

Ovaj četvrtak (11. januar) najavljen je kao poslednji dan preliminarnih razgovora, a učesnici su se do sada u najvećoj meri držali džentlmenskog sporazuma da ne brbljaju u medijima o onome što se dešava iza zatvorenih vrata. Tako je Mihael Grose-Bremer, poslanik demohrišćana određen da šturo izvesti medije o toku pregovora, rekao tek niz fraza o „teškim pregovorima“ i „debelim balvanima“ koje još valja ukloniti sa puta.
Berlin Fortsetzung der Sondierungsgespräche PK Kratka i štura obaveštenja javnosti predstavnika stranaka u pauzama pregovaranja, Mihael Grose-Bremer (CSU), treći sleva

Neki su balvani već uklonjeni, a to znamo jer se nisu baš svi držali dogovorene omerte. Tako je Armin Lašet, demohrišćanski premijer najveće pokrajine Severne Rajne-Vestfalije, pre nekoliko dana javno rekao da je već postignut dogovor da se odbace klimatski ciljevi prema kojima je Nemačka do 2020. trebalo da smanji emisiju ugljen-dioksida za 40 odsto u odnosu na nivo iz 1990. Taj je cilj ionako bio teško ostvariv, ali njegovo zvanično precrtavanje znači da tokom vladavine novog izdanja Velike koalicije neće biti gašenja elektrana na ugalj.

Visoki funkcioneri SPD su se ljutnuli na Lašeta jer je ovo ispričao javno. Popuštanje u klimatskoj politici smatra se ustupkom demohrišćanima premda i mnogim socijaldemokratama odgovara da za sada ne zatvaraju elektrane što bi sigurno bilo skopčano sa protestima sindikata i otpuštanjem radnika.

Ako je verovati informacijama tabloida Bild, socijaldemokrate su pristale da progutaju još krupniju žabu kada je u pitanju izbeglička politika. Jedan od osnovnih uslova CDU, a posebno bavarske sestre CSU, bio je da se produži obustava spajanja porodice za izbeglice koje u Nemačkoj uživaju supsidijarnu zaštitu. Takvi su svi oni u čijim zemljama vlada građanski rat – Sirijci, Iračani, Avganistanci – i oni trenutno nemaju pravo da dovedu užu porodicu u Nemačku.

Ako se ta politika nastavi, biće to veliki ustupak koji socijaldemokrate čine rizikujući da razbesne liberalni deo svog biračkog tela.

„Malo klasne borbe“

Onda je dobro pitanje šta će SPD tražiti za uzvrat? A nema sumnje da će tražiti nešto krupno jer, osim partijskih delegata, konačni ulazak u koaliciju mora biti aminovan i na unutarstranačkom referendumu gde pravo glasa ima oko 430.000 članova stranke.

U igri su klasične socijaldemokratske teme poput podizanja maksimalne poreske stope za imućnije sa 42 na 45 odsto, zahtev za više investicija u infrastrukturu i pogotovo obrazovanje, reforma penzionog sistema… ali poznavaoci prilika veruju da će velika stvar kojom će SPD pokušati da poentira biti uvođenje „građanskog zdravstvenog osiguranja“.

Trenutno u Nemačkoj svi moraju da budu osigurani, pri čemu većina građana ima obavezno osiguranje. Službenici iz javnog sektora kao i mnogi boljestojeći, međutim, imaju privatno osiguranje koje ne samo da nudi više usluga, već ga i lekari više vole jer od takvih pacijenata bolje zarađuju. Tako je tokom godina de fakto stvoreno dvoklasno zdravstvo u kojem neki zakazuju preglede odmah i ulaze preko reda, a neki moraju da čekaju mesecima na termin i satima u čekaonici.

SPD bi sve to hteo da prelije u jedinstveno osiguranje, čemu se protive demohrišćani i lekarske komore. Izgleda da će se taj front taktički isplatiti SPD-u jer, prirodno, čak 62 odsto Nemaca podržava ujednačavanje prava svih osiguranika, dok se tome protivi svega 28 odsto.

  TV-ekipe u očekivanju novih informacija
Konzervativni Frankfurter algemajne cajtung piše da se SPD, posle ustupaka koje čini, s pravom nada da će u koalicioni ugovor moći da ugradi makar početak reforme zdravstvenog osiguranja. Ili, kako piše Noje osnabriker cajtung, „SPD-u treba malo klasne borbe kako bi kupila podršku svojih članova.“
Nakon prethodnih izbora 2013. godine je SPD podršku članstva kupio takođe jednom „klasnom“ temom – uvođenjem minimalne satnice koja važi (skoro) univerzalno za sva zanimanja i u celoj zemlji. To je bilo dovoljno iako je čitanje tadašnjeg koalicionog ugovora – od skoro 200 stranica – otkrilo da je SPD kao manji partner mahom pravio ustupke.

Upućeni jedni na druge

Ne treba iz vida izgubiti ni ličnu potrebu šefova tri stranke da zbiju redove, nekako naprave dogovor i tako spasu i svoje fotelje. Čini se da je Angela Merkel (CDU) tu u tek nešto boljoj poziciji od Horsta Zehofera (CSU) i Matina Šulca (SPD) utoliko što za nju na vidiku i dalje nema alternative.

Do medija je procurela navodna izjava Šulca da, ako pregovori propadnu, i on može da pakuje kofere u stranci na čijem čelu nije ni punih godinu dana. Bavarski premijer Zehofer je već najavio da funkciju premijera predaje Markusu Zederu, ali će pokušati da još ostane makar na čelu stranke. Dok za Angelu Merkel nema srednjeg puta – ili po četvrti put kancelarka ili penzionerka.

Sveža ispitivanja javnog mnjenja pokazuju manje-više nepromenjenu snagu parlamentarnih stranaka u odnosu na ishod izbora, ali se nad pregovaračima poput Damoklovog mača nadvija eventualno ponavljanje izbora. Opšte je uverenje da njihov ishod ne bi bio bitno drugačiji, osim što bi desničarska Alternativa za Nemačku još malo ojačala, a onda bi koalicioni rulet morao da krene ispočetka. To je dodatni pritisak na CDU/CSU i SPD da se dogovore odmah.

Maštu je raspalila i vest od srede – iz prošlogodišnjeg budžeta je ostalo deset milijardi evra suficita. Šta bi sve sa tim parama moglo da se uradi! Socijaldemokrate bi da investiraju, Demohrišćani bi da vraćaju dugove ili smanjuju porez. To će biti jedna od tema u berlinskoj centrali SPD, takozvanoj „Kući Vilija Branta“, gde se u četvrtak sastaju pregovarači. Noć će biti duga.

 Izvor: http://www.dw.com/sr/duga-no%C4%87-u-berlinu/a-42106727